Hrvatska ima rješenje za globalne probleme otpada, razgovarali smo s inovatorom iz Međimurja

„Mi smo razvili doista modernu tehnologiju koju ne proizvodi nitko u svijetu, zato što nitko nije imao taj inovativni kapacitet. To je jedno postrojenje u kojem preko 30 strojeva čini jednu tehnološku cjelinu, u kojem suhi miješani komunalni otpad, ne treba odvajati na kućnom pragu“, kaže vlasnik kompanije Tehnix, Auro Horvat iz Međimurja, Donji Kraljevec.

„Mi smo primijetili da je otpad veliki problem u turističkoj industriji i u velikim gradovima. Nema se vremena, nema prostora. Otpadna materija je vrlo složena i mi smo oko 20 godina radili na našem izumu patenta. Jedna ekipa stručnjaka inženjera, zajedno sa mnom, da prepoznamo koji su to potrebni elementi i koja je to tehnologija koja mora riješiti taj globalni problem.

Fokusiramo svoje znanje na nacionalni problem, ali gledamo na globalni, da vidimo što je u svijetu. Prije 29 godina kad je nastala kompanija vidjeli smo da je problem složen i da je područje zaštite okoliša gotovo zapostavljen. Tada se tek javljao problem otpada. U začecima postojale su male deponije, no išlo je sve dalje i dalje i sada je eksplodiralo. Otpad je postao glavni globalni problem.

Zaštita okoliša traži nove tehnologije. Kretao sam se po svijetu, od Australije do Amerike i vidio da oni drugačije gospodare svojom prirodom. Da imaju određene sustave koje u Hrvatskoj treba razviti. Skupio sam ekipu, imao hrabrosti i vodilo me da tu ulažem svoje znanje i vještine, koje danas imaju jako veliki pristup globalnom tržištu,“ kaže Horvat.

Grade desetu tvornicu

Sjedište tvrtke nalazi se na mjestu nekadašnjeg deponija smeća. Imaju tržište, dobar proizvodni program, vlastiti razvoj, dobre ugovore, grade 10-u tvornicu u kojoj će raditi 100 novih zaposlenika. Već imaju 50 povratnika iz Njemačke. Prosječna plaća je 1.200 eura, ali imaju i ljude koji zarađuju po 3 tisuće eura.

„Samo firme koje danas imaju vlastite proizvode i projekte, mogu imati viši standard rada, plaća i zaposlenosti. I to je nas stavilo ispred drugih, koji nisu imali vlastiti razvoj. Uvijek težimo imati nove proizvode i najbolja rješenja, jer to nam daje konkretnu prednost na tržištu“ tako govori Horvat. Tvrtka je realizirala 400 proizvoda koji se prodaju diljem svijeta, a sve je to hrvatska pamet i hrvatska tvrtka, lider u eko industriji za otpad jer je to i dalje veoma složeni problem, a ima ga sve više. U Sloveniji koja prati, otpadne mase imaju godišnji rast od 8 posto. To znači da će za 12 godina Slovenija imati 100 posto više otpada“.

Potpisan ugovor s Vijetnamom

Strana gospodarska izaslanstva stižu im svakodnevno, Francuska, Švicarska, Njemačka, London, Bangladeš. S Vijetnamom je potpisan ugovor za isporuku jedne tvornice koja bi bila zanimljiva svakom našem gradu ili općini. Dva mjeseca rok je za projektiranje, 8 mjeseci za proizvodnju, mjesec dana za isporuku i 1 mjesec za montažu te nove tvornice.

Kompanija surađuje s Akademijom znanosti, fakultetima Strojarstva i brodogradnje, Bio tehnološkim Fakultetom iz Zagreba. Suradnike ima u Njemačkoj, Švicarskoj, Luksemburgu. Nova direktiva EU ekologiju stavlja pod problem broj 1. koji ne smijemo odgađati, i to je obvezujuća norma. Horvat kaže da je ekologija znanost koja se bavi medicinom planete zemlje, a sada vidimo da je zemlja naš zajednički dom.

„Mi znamo riješiti problem. Imamo kompletne tipske tvornice za zbrinjavanje otpada, koje se može postaviti na ledini. Umjesto što se grade regionalni centri, koji su se pokazali neefikasni.

Tehnixova postrojenja koristi Krk i Prelog

Preteča u Hrvatskoj su Prelog i Krk i to samo zato što imaju tek dio naših postrojenja. Nemaju čak ni čitave tvornice ugrađene. Ali u zemljama oko Hrvatske ima na stotine instaliranih Tehnixovih postrojenja. To je važno znati, zato što strana izaslanstva uvijek žele vidjeti kako tehnologija funkcionira, Pa im se pokazuje Luksemburg, Bukurešt, Novi Sad i slično.

U Hrvatskoj je potrošeno na stotine milijardi kuna bespovratno, a problem nije riješen“, kaže Horvat. „A mogli smo imati na stotine malih tvornica u kojima bi se zaposlilo na desetke tisuća ljudi i radili na upravljanju recikliranjem. Te tipske tvornice gotove su ovisno o veličini, od 3 mjeseca do godine dana i za grad od 200 tisuća stanovnika, koštaju manje od 4 milijuna eura. Struktura otpada ista je u Istri, Vijetnamu ili po cijeloj EU, jer su isti mega centri. Hrana je slična i od toga ne treba raditi čudo.

U Luxemburgu imamo grad koji koristi našu tehnologiju i ima samo jednu kantu. Kamion pokupi sav miješani otpad, odveze u jednu tipsku tvornicu, ubaci ga tamo za 10 min do 15 min strojevi razvrstaju, papir, metal, plastiku, karton, pet, met, aluminij, staklo, tekstil, svih 8 sirovina koje se prodaju na tržištu, ali mora biti potpuno čisto. Otpad se prije mora odprašiti, regenerirati, propustiti kroz roto sito i svu tu tehnologiju mi imamo.

I onda tu izvadite organski otpad koji dodajete zelenom otpadu. Iz toga proizvodite kvalitetan kompost. Za sustav bioratarsko kompostiranje koje razvijamo s Akademijom tehničkih znanosti u Zagrebu, dobili smo EU sredstva. Otpad ima 3 uporabne cjeline. Može se koristiti i u proizvodnji zdrave hrane, znači nema odlaganja na deponije. Ovaj otpad koji je meso, kosti, to ide Agroproteinki.

Deponiji uopće nisu potrebni, imaju potpunu reciklažu

Deponiji uopće nisu potrebni, mi imamo potpunu reciklažu, znači onaj ostatak od tretiranog otpada, to je tzv. RDF gorivo, koje po direktivi EU služi kao energent. Čini od 30 do 40 posto i kvalitetniji je od bilo kojeg ugljena, lignita ili slično. Koristi se u proizvodnji električne energije, cementa, vapna ili proizvodnji toplinske energije za grijanje grada.

S Marišćine se gotovo do Opatije širi smrad. Uz nove tehnologije ne mora se trpjeti nikakav smrad, ni ono što je bilo ranije. Svaki problem je rješiv i zato treba slušati one koji su se potvrdili u praksi. I rješenja koja imaju najveći stupanj reciklaže. Za Marišćinu se potrošilo milijardu kuna, a za takav projekt je trebalo objektivno 10 puta manje novca.

Od sve infrastrukture struja, plin, voda, otpad je najsloženija materija, ni Švicarci ga nisu znali riješiti, i oni koriste našu Tehnix, tehnologiju, pozvani smo riješiti problem na Korzici i sigurno pobjeđujemo“, poručio je zaključno Horvat (K.Š.P.)16.02.2020./15:31:53