Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča u središtu velikog europskog projekta Horizon koje otkriva stvarnu izloženost pesticidima

Pokazalo se i da su cipele jedan od glavnih puteva unosa pesticida u dom jer se čestice zadržavaju na potplatima zbog čega se preporučuje izuvanje pri ulasku osobito u kućanstvima gdje borave mala djeca

Ne vidimo ih, ne osjećamo ih i najčešće ne razmišljamo o njima, ali pesticidi su prisutni u prostoru u kojem živimo, u zraku koji udišemo i u prašini koja se svakodnevno taloži po našim domovima. Upravo ta nevidljiva svakodnevica bila je u fokusu velikog međunarodnog istraživanja provedenog u okviru HORIZON 2020 SPRINT projekta, jednog od najprestižnijih istraživačkih programa Europske unije, u kojem je ključnu ulogu za Hrvatsku imao Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča. Institut je u projekt uključen kao pouzdan partner sposoban provesti složena terenska istraživanja, čime je Hrvatska prvi put postala dio ovako opsežnog europskog monitoringa pesticida.

U istraživanju su sudjelovali znanstvenici Zavoda za poljoprivredu i prehranu Instituta za poljoprivredu i turizam, dr. sc. Igor Pasković i dr. sc. Marija Polić Pasković, koji su aktivno radili na provedbi projekta u Hrvatskoj i analizi prikupljenih podataka. Projekt je trajao više od pet godina, od rujna 2020. do veljače 2026., okupio je 28 institucija iz deset europskih zemalja i Argentine, a vodio ga je Wageningen University & Research. Uz Hrvatsku, u projektu su sudjelovale i Švicarska, Njemačka, Nizozemska, Danska, Španjolska, Francuska, Češka, Portugal i Slovenija, dok je Argentina uključena kao važan partner zbog izvoza stočne hrane u Europu i njezine uloge u globalnom ciklusu pesticida. Ukupna vrijednost projekta iznosila je oko 15 milijuna eura, pri čemu je velik dio sredstava bio usmjeren na zahtjevnu laboratorijsku analitiku jer su svi uzorci iz svih zemalja zamrzavani, transportirani na suhom ledu i analizirani u istim referentnim laboratorijima kako bi rezultati bili međusobno usporedivi i znanstveno pouzdani.

Istraživanje je obuhvatilo cijeli krug kretanja pesticida, od poljoprivrede do svakodnevnog života i natrag u okoliš. U Hrvatskoj je fokus bio na maslinarstvu, pri čemu su analizirani uzorci tla i plodova, ali i kukaca, voda, riba i beskralježnjaka, kao i izmet šišmiša koji su uključeni jer predstavljaju iznimno pouzdan pokazatelj stanja ekosustava s obzirom na to da jedan šišmiš tijekom jedne noći može pojesti i do tisuću kukaca pa se kroz analizu njegova izmeta može vidjeti što realno kruži u okolišu. U istraživanje su uključene i životinje poput ovaca, čiji su uzorci krvi i izmeta korišteni za uvid u stočarski segment, dok su kod ljudi uzimani uzorci krvi, urina i fecesa te brisevi nosa.

Sudionici su nosili posebne narukvice izrađene od materijala koji upija kemijske čestice iz zraka i okoliša, a koje su se nosile tijekom sedam dana kako bi se analizom moglo točno utvrditi s kojim su pesticidima ljudi dolazili u kontakt u svakodnevnom kretanju, što je omogućilo jedinstven uvid u stvarnu izloženost izvan laboratorijskih uvjeta. Uz to su analizirani i uzorci hrane, kao i kućna prašina, pri čemu su ispitanici dobili nove vrećice za usisavače i tijekom određenog razdoblja usisavali svoje domove kako bi se sadržaj tih vrećica mogao analizirati.

Rezultati pokazuju da Hrvatska spada među zemlje s najnižim brojem različitih ostataka pesticida u tlu i vodama u usporedbi s drugim uključenim državama, što je posebno važno u kontekstu sve intenzivnije poljoprivrede u Europi.

„Kada gledamo rezultate svih zemalja uključenih u projekt, jasno se vidi da Hrvatska ima najmanji broj različitih ostataka pesticida u tlu i slatkovodnim tijelima i to nas svrstava među bolje pozicionirane države u ovom istraživanju. Međutim to nije razlog za opuštanje nego upravo suprotno, to je stanje koje moramo sačuvati jer jednom kada se naruši teško ga je ponovno uspostaviti. Stoga je važno razumjeti kako pesticidi cirkuliraju kroz okoliš i svakodnevni život“, rekao je dr. sc. Igor Pasković.

„Istovremeno smo utvrdili da se i dalje detektiraju ostaci pesticida koji su zabranjeni još sedamdesetih godina prošlog stoljeća što ukazuje na njihovu visoku postojanost i dugotrajnu prisutnost u okolišu. Nalazimo ih u tlu, vodi i različitim organizmima, pri čemu se u uzorcima prikupljenih od osoba starije dobi u pravilu bilježe više koncentracije, kao posljedica izloženosti u razdoblju njihove intenzivne i tada dopuštene primjene”, dodao je. Jedan od najupečatljivijih nalaza odnosi se na kućnu prašinu, u kojoj je zabilježena najveća raznolikost pesticida, iako u relativno niskim koncentracijama, što pokazuje da izloženost ne dolazi samo iz poljoprivrede nego iz čitavog spektra svakodnevnih aktivnosti, uključujući i javnozdravstvene mjere poput zaprašivanja komaraca, koje pridonose ukupnoj prisutnosti pesticida u okolišu i kućanstvima.

„Analiza kućne prašine pokazala je da se upravo tamo nalazi najveći broj različitih pesticida iako su koncentracije niske što znači da izloženost dolazi iz različitih izvora uključujući sredstva za kućanstvo poput insekticida za suzbijanje buha ili komaraca koji se koriste u javnom prostoru i koji na kraju završavaju i u našim domovima“, rekla je dr. sc. Marija Polić Pasković.
„Pokazalo se i da su cipele jedan od glavnih puteva unosa pesticida u dom jer se čestice zadržavaju na potplatima zbog čega se preporučuje izuvanje pri ulasku osobito u kućanstvima gdje borave mala djeca koja pužu po podu i dolaze u izravan kontakt s tim površinama“, dodala je.

Istraživanje je ukazalo i na manje očite izvore pesticida, među kojima je i rezano cvijeće za koje ne postoje stroga ograničenja u primjeni pesticida, pa se preporučuje da se ne drži u kuhinji ili u blizini hrane, što dodatno potvrđuje koliko su pesticidi prisutni u svakodnevnim predmetima koji se inače ne smatraju rizičnima.

Istra je u ovom HORIZON projektu odabrana kao reprezentativna regija za Hrvatsku prije svega zbog razvijenog maslinarstva, ali i zbog znanstvene infrastrukture koju osigurava Institut za poljoprivredu i turizam, a rezultati pokazuju da se ta regija nalazi među manje opterećenima u usporedbi s drugim europskim područjima, iako znanstvenici naglašavaju da takvo stanje zahtijeva kontinuirano praćenje i odgovorno upravljanje. Rezultati ovog  projekta jasno pokazuju da pesticidi nisu ograničeni na poljoprivredu nego su sastavni dio okoliša i svakodnevnog života, ali i da razine izloženosti mogu biti relativno niske ako se sustav održava odgovornim, a upravo u tome važnu ulogu ima Institut za poljoprivredu i turizam koji je kroz sudjelovanje u ovom projektu pridonio razumijevanju problema na europskoj razini i pozicionirao Hrvatsku među zemlje koje aktivno prate i upravljaju ovim izazovom. (5p)28.03.2026./06:27:50